Krstareći Wikipedia-om
Sećate li se mukotrpnih traženja literature u biblioteci pa čak i od raznih prijatelja ne bi li uspeli da je uzmete na vreme jer se bližio rok za rad koji ste imali da završite?
Ne sećam se koje istraživanje je bilo u pitanju ali po njemu je zaključeno da proteklih godinu dana više od pola učenika koji imaju bilo kakav samostalni rad, literaturu nabave preko interneta, tačnije Wikipedia-e. Postoje razne diskusije na ovu temu u smislu da li je to dobro ili ne. Sa jedne strane, sama Wikipedia je društvena enciklopedija koja daje mogućnost svakome da doprinese svoj autorski pečat, što dovodi u pitanje tačnost informacija dok se javlja i problem samih informacija. Naime svi članci Wikipedia-e su previše opšti i prate određenu formu pisanja. To je sve u redu dok čitalac zeli da se opšte informiše o nečemu, problem se javlja kada su potrebne specifične informacije ili pa informacije određenog autora.
Tako sam došao u situaciju da se naslušam raznoraznih radova koji su iako lepo napisani bili prazni i generalno dosadni. Pošto me dosada naterala da razmislim o svemu ovome napravio sam jedan algoritam (ne baš) o tome kako su se nekad a kako sad prikupljale informacije za radove koju bili zadavani, eh ti profesori.
Vektorski će biti, mada sam hteo da skeniram svesku koju koristim ali može i kompjuterski.
RSS Feed je ubačen u linkovima jer me muči html na serveru, možda se to promeni pa bude i dugme.
Ne budi takav, srpksa Wikipedia nema još dovoljno infoa za tako nešto.
Mnogo je korisnije kada na "literatura" strani ima 20 različitih linkova, nego samo jedan.
Takođe, koristi vektorske programe za proklete grafikone i sl. I ubaci RSS feed kada budes mogao.
Kako bi članci na ovoj otvorenoj enciklopediji bili što bolji i što korisniji ja uvek pokušavam da profesore i ljude iz struke ohrabrim da počnu da sudeluju u njenom obogaćivanju, a ne samo da se ograniče na kritike upućene ljudima koji je koriste.