Krstareći Wikipedia-om
Sećate li se mukotrpnih traženja literature u biblioteci pa čak i od raznih prijatelja ne bi li uspeli da je uzmete na vreme jer se bližio rok za rad koji ste imali da završite?
Ne sećam se koje istraživanje je bilo u pitanju ali po njemu je zaključeno da proteklih godinu dana više od pola učenika koji imaju bilo kakav samostalni rad, literaturu nabave preko interneta, tačnije Wikipedia-e. Postoje razne diskusije na ovu temu u smislu da li je to dobro ili ne. Sa jedne strane, sama Wikipedia je društvena enciklopedija koja daje mogućnost svakome da doprinese svoj autorski pečat, što dovodi u pitanje tačnost informacija dok se javlja i problem samih informacija. Naime svi članci Wikipedia-e su previše opšti i prate određenu formu pisanja. To je sve u redu dok čitalac zeli da se opšte informiše o nečemu, problem se javlja kada su potrebne specifične informacije ili pa informacije određenog autora.
Tako sam došao u situaciju da se naslušam raznoraznih radova koji su iako lepo napisani bili prazni i generalno dosadni. Pošto me dosada naterala da razmislim o svemu ovome napravio sam jedan algoritam (ne baš) o tome kako su se nekad a kako sad prikupljale informacije za radove koju bili zadavani, eh ti profesori.